Izleti brodom

MaDi Tours    Izleti brodom
 
Pronađite svoj apartman!
 
Rezervirajte svoj apartman!
 
(osoba) - Apartman
 
 

Otok Pag

Otok Pag je površinom 5. najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5). Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara jedinstveni dojam. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala.
Posebnost i zanimljivost otoka Paga su i brojni izvori pitke vode, a brojne su i vrulje u moru.

Voda uglavnom na otok stiže ispod morskog dna s velebitskih padina.
Na otoku se nalaze i tri slatkovodna močvarna jezera ; Veliko i Malo blato te Kolansko blato. Iako se klimatske prilike na otoku ubrajaju u mediteranske, blizina Velebita čini svoje pa tako mnogo utječe na biljni pokrov otoka tako je istočni dio otoka zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol.

Otok Pag kao najveće carstvo kamenjara ispresijecano dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. Također na otoku se zadržala i autohtona šikara zimzelenog karaktera, hrast medunac, crnika, alepski bor ….
U kopnenom produžetku plitke Paške uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.
Stanovnici otoka bave se vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, stočarstvom te poljoprivredom
koja je usprkos značajnog udjela kamenjara u površini otoka stoljećima imala veliki utjecaj na život otočana a sve zahvaljujući plodnoj zemlji pjeskulji.

Panoramska vožnja

Želite li kratke vožnje brodom? To je izlet za Vas! Nudimo vam kratke vožnje MaDi brodom - dva sata brodom od Karlobaga do otoka Pag i natrag. Uživajte u suncu, moru, uz piće dobrodošlice te prekrasnoj panorami Velebitskog kanala i spoju planina i mora . Moguće su i kraće vožnje od nekih cca. sat vremena u kojima obilazimo mala ribarska mjesta Ribaricu i Cesaricu.

Panoramska vožnja je odličan oblik upoznavanja okolice Karlobaga ali i posebnosti i ljepote otoka Pag sa prekrasnim uvalama i prirodnim plažama u kojima se možete i osvježiti. Svakako razmotrite panoramsku vožnju jer nećete ostati ravnodušni na prirodne ljepote i čisto more Velebitskog kanala.

Zrće

U sjeveroistočnom dijelu otoka Paga, nadomak grada Novalje, nalazi se popularna plaža Zrće. Plaža je šljunčana sa zonama za nekupače, djecu i osobe s invaliditetom. Mogu se unajmiti čamci, jet-ski, ležaljke i suncobrani. Na njoj su smješteni brojni ugostiteljski objekti, vodeni tobogan i tereni za odbojku, a čuvaju je iskusni spasioci. U klubu Aquarius nudi se bogat izbor jela i raznih pića u zanimljivom ambijentu sa stolovima u bazenu.

Plaža je popularna među mladim ljudima zbog izvrsne zabave u klubovima koji tijekom cijelog dana privlače glasnom muzikom i ritmovima za ples. Zabava se nastavlja do ranih jutarnjih sati sa izvrsnim zabavnim programom u atraktivnim klubovima.

Plaža Zrće nalazi se jugoistočno od Novalje i posebna je priča. Ona je najljepša i najatraktivnija novaljska plaža. Njezin obalni dio prostrana je šljunčana površina na koju u špici sezone može stati više tisuća kupača. Ulaz u more je šljunčan, a zbog strmog spuštanja morskog dna plaža je izrazito duboka. Na plaži se mogu koristiti razni sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji te kvalitetna ugostiteljska ponuda, a nekoliko atraktivno uređenih objekata pruža mogućnost zabave tijekom cijele noći.U akciji Hrvatske turističke zajednice i medija "Plavi cvijet", plaža Zrće proglašena je najljepšom i najuređenijom plažom na Jadranu za 2002. godinu.Svojim izuzetnim prirodnim osobinama, opremljenošću i sadržajima, plaža Zrće udovoljava strogim kriterijima Europske zaklade za obrazovanje i odgoj za okoliš pa od ljeta 2003. godine ima Plavu zastavu. Plaža je od Novalje udaljena oko 2 km, raspolaže s velikim uređenim parkiralištem. 

Otok Rab

Otok Rab se nalazi u kvarnerskoj otočnoj skupini između 44°41' i 44°51' sjeverne geografske Širine i 14°40' i 14°53' istočne geografske dužine od Geenwicha. Područje Grada Raba obuhvaća prostor od 102,85 km2 otočnog prostora (2,86% ukupne površine Primorsko-goranske županije) i 424,52 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Otok Rab se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok, u dužim od 22 km od rta Sorinj na sjeverozapadu do rta Glavina na jugoistoku. Najveća mu je širina 11 km.Velebitski kanal dijeli otok Rab od kopna, a najbliži je kopnu na krajnjem jugoistočnom rtu, i to 1800 m. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal Paško tijesno, na zapadu prema otocima Cresu i Lošinju nalazi se Kvarnerić, a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata. U raslinstvu otoka Raba nailazimo na velike razlike i suprotnosti. Najoskudniji raslinstvom su sjeveroistočni obronci i vrhovi lanca Kamenjak, gdje nalazimo pravi krš. Na jugozapadnim obroncima ovog masiva je nešto drukčije; tu nailazimo na sitne trave, kuš, smilje, mlječiku, šparogu, bijelu lozu, borovicu, bijeli glog, a nakon pošumljavanja vrlo se lijepo razvija nekoliko manjih kompleksa bora i crnike.

Najzeleniji dio otoka je područje Kalifronta koje je čitavo pod šumom. Taj je predio jedan od najljepših kompleksa crnike na Mediteranu. Osim crnike najčešće srećemo planiku, bor i uljiku. Nerijetko ovdje nalazimo tetiviku, bršljan, razne paprati, a poslije kiša ima i mnogo gljiva raznih vrsta. Šuma u središnjem dijelu Kalifronta poznata je pod imenom Dundo i nalazi se pod posebnom zaštitom kao prirodni rezervat, gdje osim spomenutih vrsta raste i stotinjak stabala hrasta plutnjaka, Što je prava rijetkost na Jadranu.

U srednjem dijelu otoka uspijeva najviše biljnih vrsta. Veliki dio zemljišta u tom dijelu pretvoren je u plodne oranice, vrtove, vinograde, voćnjake i maslinike, a na onom neobrađenom dijelu osim uljike i crnike raste brijest, mirta, paprati, razne trave, kupina, smreka borovica, a rascvjetali grmovi brnistre daju u proljeće ovom predjelu predivnu sliku.

Uvala Zavratnica

Uvala Zavratnica je bez sumnje jedna od najljepših uvala hrvatske obale Jadranskog mora.Udaljena je oko 20 minuta laganog hoda stazom koja vodi uz more južno od trajektnog pristaništa (za otok Rab) u Jablancu. Do nje se može doći i iz sela Zavratnica, spuštajući se od vidikovca stazom prema uvali. Brojni izletnici i turisti ljeti je posjećuju i plovilima. Zbog ljepote krajobraza i prirodnih vrijednosti (geomorfoloških, florističkih...) stavljena je 1964. godine pod posebnu zaštitu u kategoriji zaštićenih krajolika. Od 1981. sastavni je dio Parka prirode "Velebit". "U neposrednoj blizini Jablanca, pod Velebitom, sakrio se jedan od dragulja hrvatskog Jadrana: zaljev Zavratnica. Čini se da je djelić norveške obale zalutao u Hrvatsku; ali ne djelić zelene i sjenovite sjeverne obale, nego sunčane, svijetle, u surom kamenu urezane obale.

Zavratnica samo oblikom podsjeća na fjord, njezin je postanak bitno drugačiji. Tu nikad nije bilo ledenjaka, ali su umjesto njih bujice brazdale padinama Velebita. Jedan je takav bujičnjak postglacijalnim dizanjem morske razine potopljen i tako je stvorena kršna Zavratnica. Dužina zaljeva iznosi oko 1 kilometar, a širina varira od 50 do 100 metara. Strmim visokim padinama spuštaju se sipari vapnenog kršja do same obale. Gradnjom terasa i sađenjem drveća ti su sipari u većini smireni i ukroćeni, pa Zavratnicu danas bez teškoća može obići svaki posjetilac. Tko želi više ljepote, neka se malo potrudi i popne, jer Zavratnica iz ptičje perspektive nudi jedinstvenu panoramu kamena i mora." To je otprilike opis Zavratnice iz knjige "Prirodne znamenitosti Hrvatske" (4. izdanje, 1988.), u koju je ovaj zaljev uvršten kao "značajni krajolik".

"Prema legendi, godine 615. dogodio se strašan potres u ovom području i tada su u jednoj noći potonula tri starorimska grada. Prvi je bio Ortopla, na mjestu današnjeg naselja Stinica (oko 5 km zapadno od Jablanca, op. ur.). O tome svjedoče ostaci rimskog časničkog groblja i kovačnice novca. Drugi je Cissa (danas Caska, op. ur.) na otoku Pagu. Iz nalazišta je vidljivo da je tamo bilo sjedište biskupije. Treći veliki grad je bio na području Sv. Jurja (istočno od Senja, op. ur.) i zvao se Lopsica. Kada se dogodio potres i potapanje tih gradova tada je prema legendi nastala i Zavratnica."